Homocistein

Homocistein je molekula važna koliko i kolesterol, ali manje poznata. Bitno ga je kontrolirati kako bi se spriječili poremećaji srčane cirkulacije; to je aminokiselina koja, ako je prisutna u velikim količinama u krvi, može uzrokovati oštećenja poput srčanog udara, moždanog udara, arterioskleroze. Višak homocisteina dovodi do hiperhomocisteinemije koja, prema studijama, predstavlja faktor rizika za razvoj Alzheimerove bolesti, fetalnih malformacija, pobačaja, osteoporoze, dijabetesa i depresije.

Koji su uzroci viška homocisteina u krvi? Što se tiče kolesterola, u nekim slučajevima povećanje je genetsko, u protivnom moramo kontrolirati prehranu i posebno proteinsku hranu životinjskog podrijetla te ukinuti pušenje i alkohol. Vitamini B-folna kiselina , B6, B12 i cink mogu ometati transformaciju homocisteina u S-adenozilmetionin i glutation, uzrokujući višak.
Referentne vrijednosti, nakon što su podvrgnute pretragama krvi, su: za odrasle žene maksimalni prag jednak je 10 mikromola, za odrasle muškarce on je 13 mikromola, dok je za djecu mlađu od 14 godina 11,3 mikromola.

Vidi također