Brza moda: što je to i kakav utjecaj ima na okoliš i radnike?
U usporedbi s prošlošću, od 90 -ih pa nadalje, kupnja odjeće postajala je sve jeftinija, zahvaljujući lancima kao što su H&M, Zara i Primark, koji nude najnoviju modnu odjeću po vrlo niskim cijenama. Međutim, ova metoda proizvodnje ima snažne posljedice, kako na etičkoj tako i na ekološkoj razini. Postoje i drugi načini, zapravo, dobro se odjenuti po niskoj cijeni: na primjer, možete ga kupiti tijekom rasprodaje. U ovom videu objašnjavamo kako kupiti po sniženoj cijeni!
Tako je i s brzom modom
Definicija brze mode odnosi se na odjevni sektor koji proizvodi odjeću i pribor po vrlo niskim cijenama, međutim, s obzirom na "jednako nisku kvalitetu odjeće. Artikli su po posljednjoj modi i dizajnirani su da traju nekoliko sezona, u neprestanom prometu koji tjera potrošače da kupuju sve više. Veliki proizvodni lanci uzimaju u obzir trend koji su stilisti predložili tijekom Tjedna mode i u vrlo kratkom roku vrijeme, zahvaljujući optimizaciji proizvodnih procesa, u mogućnosti su staviti na tržište najnovije modne odjevne predmete.
Cilj ovih lanaca je proizvesti artikle u najkraćem mogućem roku kako bi zadovoljili potrebe potrošača i natjerali ih da kupuju sve više; tvornice se temelje na takozvanoj "metodi brzog odgovora", što je izuzetno učinkovita proizvodnja metoda koja zbog iznimno kratkog vremena tjera korisnika da često posjećuje trgovine jer zna da će tamo uvijek pronaći nove artikle koji će zadovoljiti njegovu želju za kupnjom.
Brza moda izraz je koji je posljednjih godina postao sinonim za modu za jednokratnu upotrebu, temeljen na neobuzdanoj potrošnji jeftinih i nekvalitetnih odjevnih predmeta: koristi se jednu sezonu, a zatim se baca. Glavni lanci brze mode su Zara, H&M, Primark, Pull & Bear, Bershka, Forever21, Uniqlo, Mango, ... Posljednjih godina, međutim, novi trend koji se protivi brzoj modi postaje sve popularniji: spora moda, to je održiv način na koji potrošač plaća pravu cijenu za predmet koji će koristiti nekoliko sezona. Iz ideje da će se članak koristiti samo nekoliko mjeseci u potrazi za novom održivošću: ovo je princip spore mode.
Utjecaj brze mode na okoliš
Brza moda ima duboke posljedice na održivost okoliša, jer je moda jedna od najzagađujućih industrija u svijetu. Prema Ekonomskoj komisiji Ujedinjenih naroda za Europu, na primjer, modni sektor odgovoran je za 20% globalnog otpada vode i 10% emisija ugljičnog dioksida, kao i za proizvodnju više stakleničkih plinova od svih zračnih prijevoza i brodova u svijetu.
Uz sve to, zbog pesticida koji se koriste za proizvodnju tekstilnih vlakana, rijeke i zemljište u blizini tvornica bili bi jako zagađeni jer bi se većina otrovnih tvari (poput kemijskih bojila i izbjeljivača) ispuštala u njih. Nadalje, industrija brze mode također je među vodećim proizvođačima otpada: oni se mogu akumulirati i u obliku neprodane robe (2018. H&M se našao s viškom robe na zalihama za gotovo 4 i pol milijarde dolara), i kao bačena odjeća daleko od potrošača jer više nisu "u trendu".
Sva ta beskorisna roba se spaljuje i, nažalost, ne reciklira.Prema istraživanju Zaklade za održivi razvoj i Fise-Unire iz Confindustrije, u našoj zemlji godišnje oko 240.000 tona tekstilnih proizvoda završi na odlagalištima otpada, uglavnom odjevni predmeti koje korisnici bacaju u smeće.
Brza moda i iskorištavanje radnika
Osim negativnih posljedica po okoliš, brza moda ima i velike posljedice na zemlje takozvanog Trećeg svijeta, u kojima se proizvodi odjeća namijenjena zapadnim zemljama. Tvornice često koriste potplaćenu i eksploatiranu radnu snagu (čak i maloljetnike), namećući neljudski ritmovi i nepoštivanje sigurnosnih propisa Suočeni s oskudnom plaćom, radnici su prisiljeni raditi u stresnim smjenama u nesigurnim okruženjima.
Zemlje u kojima divovi brze mode otvaraju svoje tvornice su one u kojima ima manje kontrole i manje poštivanja prava radnika (koji su uglavnom žene): Bangladeš, Kambodža, Malezija, Vijetnam, Pakistan, ... Nedavno je ovo iskorištavanje privuklo pozornost medija kada se 2013. zapalila tvornica u Bangladešu Rana Plaza. Više od 1000 ljudi je poginulo, a 2500 ozlijeđeno zbog nepoštivanja sigurnosnih propisa.
Koje alternative brzoj modi?
Svatko tko je gledao dokumentarni film "Pravi trošak" imao je percepciju da nešto nije u redu, kako za planet tako i za naše društvo, na ovaj način proizvodnje toliko gurnut do viška. Individualna odgovornost da ne konzumiramo pretjeranu količinu odjeće trebala bi biti naš izbor, kako ne bismo sudjelovali u uništavanju okoliša.
Tekstilna industrija koja proizvodi pomahnitalom brzinom nikada ne može biti održiv izbor. Međutim, postoje alternative, samo kupite robne marke koje poštuju proizvodni lanac i izbjegavajte nametanje nečovječnih uvjeta rada svojim radnicima. Druga mogućnost koja je u potpunosti u skladu s poštivanjem okoliša je, na primjer, berba. U ovom slučaju proizvod je već kreiran pa nema potrošnje resursa. Novi neovisni brandovi, dakle, općenito su vrlo pažljivi prema etici svojih proizvoda: dodatno jamstvo i za nas potrošače. U posljednje su vrijeme tvrtke postale vrlo oprezne u ponudi odjeće izrađene na etičan način, što je znak da iz bjesomučne potrage za sve bržom proizvodnjom izranja nova svijest.
