Bjelančevine: što su i gdje se nalaze
Što su proteini i gdje se nalaze? Prvi smo ih spominjali mnogo puta, no tko bi od nas mogao to definirati ili objasniti koje vrste proteina postoje? To svakako nije očito, jer nije na popisu namirnica i namirnica koje ih sadrže. Budite dakle mirni i čitajte dalje!
Pokušat ćemo razjasniti upravo ove točke: što su proteini, kako djeluju, zašto su toliko važni za naše tijelo i u kojim namirnicama ih treba pronaći. No za početak, evo 5 super proteinskih namirnica koje nikako ne smijete propustiti:
Proteini: što su i što su
Počnimo s imenom: izraz "protein" dolazi od grčkog "proteios" što znači "na prvom mjestu". To bi već trebalo biti dovoljno da nam postane jasna važnost ovog sastavnog elementa i koliko je on temeljni za ljudsko tijelo!
Proteini su molekule s dobro definiranom strukturom, koje je 1953. godine otkrio znanstvenik Frederick Sanger, koji je proučavao inzulin.Ovu fiksnu strukturu čine aminokiseline, čiji slijed ovisi o vrsti proteina i njegovoj funkciji.
Svaka aminokiselina sastoji se od atoma ugljika na koji su vezane karboksilna skupina, amino skupina, atom vodika i bočni lanac (nazvan R skupina), a posljednji razlikuje jedan protein od drugog. Svaki protein ima posebnu ulogu i u sebi nosi genetske informacije.
Postoji ukupno 20 vrsta aminokiselina, od kojih se 8 naziva "neophodnim" ili "esencijalnim" jer ih ljudsko tijelo ne može samo proizvesti.
Proteine možemo razlikovati na različite načine: u monomernim ili polimernim ovisno o tome jesu li sastavljeni od jednog ili više polipeptidnih lanaca (tj. U kojima se aminokiseline ponavljaju barem jednom svaki); u jednostavnim i konjugiranim, ako se sastoje samo od aminokiselina ili također od drugih kemijskih elemenata.
Također se sjećamo da su proteini podložni stalnoj zamjeni, takozvanom "proteinskom prometu", koji omogućuje uklanjanje razgrađenih i zamjenu novim proteinima.
Vidi također
Za što su oni? Funkcija proteina i naše potrebe
Nakon što smo bolje razumjeli što su proteini i koja im je struktura, pokušajmo razumjeti čemu služe. Proteini su neophodni za pravilno funkcioniranje organizma i imaju brojne uloge i svojstva.
Prije svega, mogu se smatrati "građevnim blokovima" tijela: sudjeluju u razvoju i održavanju organa i mišića (nalaze se u stanicama potonjih i omogućuju im da se stežu).
Oni tada upravljaju funkcioniranjem organizma: od hormonskog sustava (u kojem obavljaju regulatornu funkciju) do prijenosa informacija i tvari u krvnim žilama, od imunološkog sustava (bitni su za suzbijanje rizika od infekcija i bolesti ) za održavanje unutarnje temperature Enzimi imaju funkciju ubrzavanja bioloških reakcija, djelujući kao katalizatori.
Oni također pridonose mršavljenju (jeste li ikada čuli za proteinsku dijetu?), Smanjenju apetita i osiguravanju održavanja mršave mase (mišića) na štetu masne mase.
Svakodnevno obnavljamo oko 2,5% rezervi proteina (od 250 do 300 g dnevno na 11 kg proteina koje tijelo odrasle osobe sadrži). Zato, budući da tijelo nema zalihe bjelančevina, svakodnevna prehrana mora osigurati barem količinu proteina ekvivalentnu onoj koju sagorijevamo. U protivnom postoji rizik od promjena u mišićima i organima. Stoga se preporučuje uzimanje 1 g proteina na svaki kg tjelesne težine, odnosno za osobu tešku 50 kilograma, 50 g proteina.
Proteini u hrani: gdje se nalaze? U kojoj hrani?
Proteini su prisutni u mnogim namirnicama, kako u namirnicama biljnog tako i životinjskog podrijetla. Životinjski proteini su oni sadržani u mesu, ribi, ali i u njihovim derivatima, poput jaja, sireva i mliječnih proizvoda.
Nekoliko primjera: 100 g pilećih prsa = 22 g proteina; 100 g mljevenog mesa = 26 g; 100 g oslića = 19 g; 100 g jaja = 13 g; 100 g gruyere = 29 g.
Biljne bjelančevine, s druge strane, uglavnom se nalaze u žitaricama, nešto povrća i mahunarki (leća, grašak, mahune ...). Neki primjeri: 100 g kuhane leće = 8 g proteina; 100 g latica cijele pšenice = 11 g.
O proteinskoj prehrani saznajte u knjizi Dukanova dijeta za 7 dana u ponudi na Amazonu po 9,26 €
Pregledajte naš album sada kako biste saznali koje je povrće najviše proteina:
Životinjski i biljni proteini: razlike
Proteini određuju nutritivnu vrijednost hrane, ali i njene fizičke karakteristike. Zasnovat će se na prisutnosti esencijalnih aminokiselina i njihovoj probavljivosti da se hrana može smatrati nosačem proteina visoke biološke vrijednosti (BV) ili ne.
Biološka vrijednost koja je potrebna za hranu jednaka je ili veća od 100, u protivnom znači da nema ispravan unos proteina. Biljne bjelančevine smatraju se nepotpunima u usporedbi sa životinjskim bjelančevinama jer im nedostaju neke esencijalne aminokiseline. Zato obratite pozornost na prehranu: morat ćete pronaći način da zadovoljite dnevnu potrebu za proteinima za pravilno funkcioniranje organizma.
Svaka prehrana koja poštuje sebe trebala bi se usredotočiti na povećanje potrošnje proteina visokog VB-a, paralelno sa smanjenjem unosa masti i ugljikohidrata: na taj ćete način moći održavati mršavu masu uz održavanje metabolizma aktivnim (proces prometa proteina sagorijeva mnogo kalorija!) i utječe samo na masnu masu.
Da biste saznali više, pogledajte knjigu Zeleni proteini. Biblija. by Fern Green dostupno na Amazonu za 12,66 €
Pogledajte opcije proteina biljnog podrijetla dostupne na Amazonu
Dodaci prehrani: jesu li proteinski prašci loši za vas?
Unos prave dnevne količine proteina bitan je za naše zdravlje i, u posebnim i posebnim slučajevima, možda će biti potrebno uzimati suplemente kako bismo ispunili ovaj zahtjev.
Međutim, proteinske praške uvijek treba uzimati pod liječničkim nadzorom i važno je da ih je preporučio vaš liječnik. Njihova konzumacija bez posebne stručnosti mogla bi smanjiti njihovu učinkovitost ili uzrokovati niz nuspojava, od umora bubrega do oteklina i grčeva, od glavobolje do gubitka apetita, pa sve do kožnih reakcija.
Proteinski dodaci se također ne preporučuju trudnicama ili dojiljama.
